Fragmenti svjetskog fudbalskog prvenstva: vuvuzele, sudije i hobotnica

Kao i svako prethodno najveće takmičenje u fudbalu i ovo je imalo svoje posebnosti po kojima će ostati upamćeno. Meni su pale u oči tri od kojih svaka govori nešto o nama ljudima, svijetu u kome živimo i našim potrebama i željama.

Vuvuzele, nepoznata riječ koja je za kratko vrijeme postala međunarodna, su očigledno pokazale još jednom raznolikost ukusa i nemoguću misiju Continue reading →

Vjera i nacija

Termini „Srbin musliman,“ „Bošnjak katolik“ ili „Hrvat pravoslavac“ su mogućnost koja teško može da postoji na prostorima bivše Jugoslavije. Ovu mogućnost ne sprečava sama privrženost spomenutih naroda svojoj vjerskoj tradiciji, nego mnogo više od toga nerazumijevanje i nerazlikovanje termina „vjera“ od „nacija.“

Termin „nacija“ označava jednu grupu ljudi koji žive na užem geografskom području i imaju zajedničke određene osobine i korijene, a često se povezuje i sa državom odnosno zemljom. Sa druge strane, vjera je skraćeni oblik pojma „vjeroispovijest“ ili „vjeroispovijedanje.“ Kako je došlo do toga da se ova dva pojma na „našim“ prostorima miješaju i poistvojećuju?

Jedan od uzroka tome jeste kreiranje novih naroda i narodnosti u periodu nakon drugog svjetskog rata u novonastaloj zajedničkoj državi južnih Slovena. Naime, u tom periodu je možda najizrazitija odluka po kojoj jedna vjerska zajednica, Continue reading →

Kritički pregled Novog savremenog prevoda Biblije – 1. dio

Nedavno sam dobio nekoliko pitanja (nešto lično a nešto putem emaila) o novom savremenom prevodu Biblije, koji mnogi predstavljaju i doživljavaju kao najbolji prevod do sada na „našim“ (ne pitajte me koji su to prostori) prostorima. Posebnu kvalitetu ovom prevodu, tvrdi se, daje prevod jevanđelja po Mateju sa jevrejskog jezika.

Bez ikakve želje i potrebe za negiranjem i nipodaštavenjem jednog ovako velikog projekta i pokušaja potrebno je i ovoj pojavi, kao i svakoj drugoj, pristupiti kritički (u smislu analize i ispitivanja, a ne kritike zbog neslaganja). Hvale je vrijedno samo postojanje još jednog prevoda ove drevne knjige koja je izvor informacija i osnova vjere za mnoge ljude, posebno hrišćane, a pogotovo kada je prevod na jeziku na kome nema toliko mnogo prevoda, kao što je slučaj sa nekim drugim jezicima. Ali reklamiranje bilo kojeg prevoda kao jedinog i najboljeg je prilično tendenciozno naročito kada se primijete i nedostaci istog, kao što je: Continue reading “Kritički pregled Novog savremenog prevoda Biblije – 1. dio” →

Grijeh, pokajanje i oproštenje

Borba za život (koja se uglavnom svodi na pokušaj zarađivanja dovoljno novca ili više nego što trenutno imamo) nam ne dopušta da često razmišljamo o svojoj prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Bog je osmislio neke vremenske međaše kojima bi želio da nas vodi u tom pravcu: kraj dana, kraj sedmice, možda svaka tri mjeseca ili eventualno kraj godine. Neophodno je i potrebno razmisliti o tome gdje smo bili, gdje smo sada i kojim putem mislimo nastaviti te gdje želimo stići. U tom pravcu duhovnog razmišljanja često se opomenemo svojih propusta i želje da ih ne ponovimo. Događaj iz života starozavjetnog cara Davida daje nam smjernice o grijehu, pokajanju i oproštenju.

1. Sam. 12:5-6.

Kada slušamo o grijesima drugih ljudi, kada slušamo o onom što je neko uradio tamo na Bliskom istoku, u Americi ili jednostavno na drugoj strani našeg grada u kome živimo, drugoj ulici, jako je lako krenuti putem osjećaja za pravdu i ponoviti doslovno iste riječi koje je izgovorio David: zaslužio je …. možda ne smrt, ali zasigurno određeni način kažnjavanja. Lako je posmatrati tuđe grijehe, vagati ih, mjeriti im otkupnu cijenu, čekati na molitvu za milost. Veoma je lako zauzeti takav stav sve dok znamo da nismo mi osoba o kojoj se radi. Ali onda uslijede riječi, koje ne očekujemo i kojima se ne nadamo. Continue reading →