Podaci, činjenice i traganje za Istinom

Jedan od velikih izazova polarizovanog društva je to što stvara snažan “za ili protiv mentalitet”, a on kreira podjele i stvara konfuziju. Naše društvo se teško nosi sa stvarnom potrebom da drži prividne suprotnosti u tenziji. Ovime se gubi umjetnost življenja, a time i tako potrebna mudrost za svakodnevni život. 

Pandemija korona virusa je iznijela na vidjelo opšti nedostatak mudrosti. Korijen ovakvog gubitka mudrosti, prema Žaku Elulu, je to što živimo u vrijeme trijumfa podataka nad istinom. Naše društvo pokreću podaci. O tome Elul piše, “Za današnjeg pojedinca podaci su konačni razlog, najveća vrijednost i neosporni dokaz. Sve se klanja pred podacima. Mi ih moramo poslušati … Oni odlučuju o svemu.” To znači da su podaci postali božanstvo; Elul to upoređuje sa klanjanjem Molohu (hanansko božanstvo iz biblijskih vremena). Kada podaci postanu božanstvo, mi gubimo usmerenje ka Istini, ka sveobuhvatnom prikazu stvarnosti koje određuje mjesto podacima i činjenicama. Elul piše da u savremenom svijetu, “podaci i istina svima izgledaju kao jedno te isto. I to što Bog više nije istinit danas je zato što ne izgleda poput činjenice i nije dio naših podataka.” 

Niko ne tvrdi da treba ignorisati podatke i činjenice. Oni su nam potrebni. Ali problem nastaje kad podaci postanu božanstvo, mi tada gubimo sposobnost da ih smjestimo u potpuni prikaz stvarnosti određen Božjom mudrošću koja sve prevazilazi. Rezultati ovog gubitka su očigledni u našem društvu danas: Svako od nas usvaja one podatke za koje ima predispozicije, uređujući stvarnost tako da je ona načinjena od podataka koje mi sami  želimo, ne praveći ni najmanji napor da razmotrimo činjenice koje dovode u pitanje naše stavove i tako padamo u zamku razmišljanja “za ili protiv.” Upravo zato se mi povlačimo u naše odaje informacija koja se sastoji od eha sličnih komentara, gađajući druge svojim podacima, čudeći se kako ih drugi ne mogu da vide. U konačnici, ovo se završava našim smanjenim kapacitetom za mudrost, za razmatranje činjenica u tenziji, za usvajanje informacija u sklopu šire realnosti. 

Sveto pismo poziva da nemamo drugih bogova osim jednoga Boga. Ovaj poziv mora obuhvatati i podatke koji žele da djeluju poput božanstva. Plašim se da je izgubljena sposobnost za objavljuje drevne, svetopisamske, božanske mudrost jer smo obožavali Moloha podataka i bili oblikovani prema modelu zeitgeist razmišljanja za ili protiv čime smo se povukli u naše hrišćansko-političko-društvene eho odaje. 

U međuvremenu, našem svijetu je očajnički potrebna mudrost. Gdje će je na drugom mjestu čuti ako ne iz Božije riječi? Dok pokušavamo navigirati ovim izazovnim danima, ne zaboravimo da tražimo mudrost. U Bibliji nalazimo i ovu preporuku: “Ako li kome od vas nedostaje premudrosti, neka ište u Boga koji daje svakome bez razlike i ne kori nikoga, i daće mu se” (Jakovljeva poslanica 1:5). Dopustimo da budemo upotrijebljeni na korist drugima i da oslobodimo se  mentaliteta koji stvara podjele i zbrku. Mudrost koja nam bude otkrivena, podijelimo darežljivo. 

Autor J. Lawrence, uređivanje ©duhovnamisao.com 

Jednom kad sve ovo bude juče

Ovih dana sam primio email sa sledećim sadržajem, “Poštovani kada prođe ovaj virus uz Božiju pomoć, onda ću … ” i onda ta osoba spominje planove koje planira da ostvari poslije “vanrednog stanja.” Tako mi ljudi uglavnom živimo. Stalno u nekom iščekivanju boljih okolnosti i sretnijih vremena. A vrijeme ide, prolazi i ne čeka. Čak i sada mnogi razmišljaju kako da se prođe kroz sve ovo, a da se lični komfor i udobnost ne oštete. Jedni imaju očekivanja sa zemlje, drugi sa neba; ali u suštini nema puno razlike. 

A šta ako ovaj što je poslao email ne dočeka trenutak kada virus prođe? Šta ako ga neki inficirani a nepažljivi stanar iz njegove ulice zarazi? I baš za njega ne bude respiratora, ne bude lijeka? Šta ako sve prođe, i brže nego što on misli, a onda ga životni put odnese na neku drugu stranu i on zaboravi na sve svoje planove i želje iz prošlih vremena? Šta ako … Znam, znam; mnogo je nagađanja i mnogo mogućnosti, kako pozitivnih tako i negativnih. Suština je da nam je dato ovo vrijeme. 

U Svetom pismu, u Jevrejima poslanici apostola Pavla, postoji jedna misao koju on spominje dva puta, a tiče se adekvatne upotrebe danog nam vremena: “Danas ako glas Njegov čujete, ne budite drvenastih srca” (Jevrejima 3:15, 4:7). On ovdje misli na ljude koji osjećaju u svom iskustvu želju i potrebu za nečim što prevazilazi ovozemaljsku, ograničenu stvarnost, ali oklijevaju i odlažu tu odluku, to traganje, za neko bolje vrijeme.  

Daleko bilo da želim slutiti o zlu na kolektivnom ili ličnom planu. Želim vama, kao i svima u našoj državi, i na ovom svijetu, sve najbolje. Ali ne čini se da će globalna kretanja ići mnogo pozitivnijim tokom. Zato podsjećam, kako sebe tako i druge, da nam je dano jedno vrijeme – kakvo god da je – i treba mudro da ga iskoristimo. Istom, gore spomenutom, autoru se pripisuju i sledeći riječi: “Postavio je naprijed određena vremena i međe njihovog življenja da traže Gospoda, ne bi li Ga barem opipali i našli, premda nije daleko ni od jednoga od nas” (Sveto pismo, Djela apostolska 17:26-27). 

Dakle, danas; kakvo god da je, naše je. Šta ćemo učiniti od njega i sa njim?