"Ideologije su jednostavne ideje prerušene u nauku ili filozofiju, koje navodno objašnjavaju složenost svijeta i nude lijekove koji će ga učiniti savršenim. Ideologije su ljudi koji se pretvaraju da znaju kako svijet da učine boljim mjestom, a da se prethodno nisu pobrinuli za unutrašnji haos. Ratnički identitet koji im daje ideologija prikriva dotični haos. Ideologije su zamjene za pravo znanje i uvijek su opasne kada dođu na vlast, jer prostodušan ja-sve-znam pristup nije pandan složenosti postojanja. Kada njihove društvene aparature ne uspiju da polete, ideologije ne krive sebe, već sve koji prozru pojednostavljivanja."
Norman Dojdž (iz knjige "12 pravila za život")
Ideologija i složenost svijeta
Zapanjen sam u kojoj je mjeri naučna slika stvarnosti oko mene nepotpuna. Nauka nam pruža mnoštvo činjeničnih informacija i u cjelokupno naše iskustvo unosi veličanstveno dosledan red, ali me plaši njeno ćutanje o svemu i svačemu što je zaista blisko našem srcu i do čega nam je zaista stalo. Ne može da nam kaže ni riječi o crvenom i plavom, gorkom i slatkom, fizičkom bolu i tjelesnom užitku; ne zna ništa o ljepoti i ružnoći, dobru i zlu, Bogu i vječnosti. Nauka se ponekad pretvara da odgovara na pitanja iz ovih oblasti, ali njeni odgovori su vrlo često toliko budalasti da ih ne shvatamo ozbiljno. Erwin Rudolf Josef Alexander Schrödinger (1887-1961, austrijski fizičar, dobitnik Nobelove nagrade)
Šta nauka zna o životu?
Knjige
Bogovi umiru
On 24. Maja 2017. by yelimirBogovi ovog svijeta su bolesni na smrt. Ako neko u to ne vjeruje, sledeći put kad se probudi u velikoj noćnoj tišini ili po danu, neka samo posluša. I malo kasnije, u srcu tišine, čuće zvuk koji dolazi: tupi, nezgrapni topot nogu bogova koji se teturaju po zemlji; ogromne bijele ruke se vijore poput moljaca;
Prenosim
PROMETEJ (3): Nauka kao božanstvo
On 3. Maja 2017. by yelimirZa veliki broj revolucionara u društvu i nauci, lik Prometeja bio je zvezda vodilja i personifikacija svekolikog napretka i srećne budućnosti za koju su živeli i umirali. Dve prve i najuticajnije građanske revolucije novijeg doba, američka i francuska, dogodile su se krajem XVIII veka. Međutim, upravo XIX vek možemo da nazovemo “vekom revolucija”, kako zbog
Nema promašenih eksperimenata
8 – Oproštenje
On 31. Jula 2011. by yelimir
Ne sjećam se tačnih riječi. Sjećam se da sam se osjećao povrijeđeno, to me je pravdalo, i zato sam im tako rekao. Onda, kako su sekunde prolazile u tišini, riječi su počele da ozvanjaju ponovo i ponovo u mom umu. Bolna praznina udarila je ravno u moje srce dok sam prepoznavao okrutnost koju sam počinio prema svojoj ženi, koja je zasluživala samo dobro od mene.