Islamska država i korijeni radikalnog islama – 5. dio

Qutb
Sayyid Qutb (1906-1966)

Za Kutba, glavno rješenje za probleme svijeta je ponovno posvećenje Božjem prvobitnom autoritetu. To je poziv povratka počecima, što za posvećenog muslimana znači nazad Kur’anu i njenom prvobitnom okruženju. To znači obnavljanje prirodnog poretka stvari kako su postavljene prvobitno od Boga. To bi značilo obnavljanje Božjih pravila za život kako su izložena u šerijatskom zakonu, uključujući i pravila skromnosti i dobročinstva. Za njega šerijatski zakon nije teret za ljudski duh. On znači objavu slobode od ljudskih pravila i očekivanje da se može živjeti po Božjim pravilima i očekivanjima. Šerijatski zakon prepoznaje da su žene ključne u oblikovanju ljudskog karaktera te da se ovaj posao najbolje obavlja u domu. Tako da poziv ženama da budu domaćice Kutb ne posmatra kao način pokazivanja njihove inferiornosti nego zaštitu seksualnih granica i slobodu ženama da rade najvažniji posao: oblikovanje karaktera sledeće generacije. Ovo je ideal koji je on postavio. U praksi je to više stvar muške dominacije i privilegija.

Prema njegovoj teologiji, jedini način da se istinski reformiše svijet jeste povezivanje religije sa državom. Jedino kada je religija prepoznata kao najviši cilj države šerijatski zakon može u potpunosti da se sprovede. To je potpuno odbacivanje zapadnih principa, uključujući i slobodu religije. U istinski islamskoj državi, obraćenje ne bi bilo tolerisano i nemuslimani bi bili tolerisani jedino ako se ne petljaju u vjersko-političku agendu većine. Kako bi se takva islamska država ostvarila? Samo preko vjerne avangarde koja je spremna da živi po svojim ubjeđenjima sve do smrti. Sajid Kutb je sigurno bio jedan od takvih, on je pogubljen zbog izdaje egipatske države 1966. godine (optužen da je spremao zavjeru protiv predsednika).

Njegova vizija radikalnog islama danas je podijeljena. Prije svega, oni koji slijede njegovu viziju su podijeljeni na salafiste i džihadiste. Salafisti ne vjeruju u uzimanje oružja da bi postigli ciljeve radikalnog islama. Oni vide dostignuće ovih ciljeva kao djelo Božje. Oni podržavaju to djelo ličnim džihadom (borbom sa svojim slabostima i karakterom), ličnom vjernošću Božjim pravilima i svjedočenjem ostalima na svijetu. Salafisti su podijeljeni u dvije grupe: one koji odbijaju svako nasilje u ostvarivanju vjerskih ciljeva (zvani salafisti ili vehabije) i Muslimansko bratstvo, koji vjeruju da nasilni islam nije odgovarajući sad ali da će biti u nekom vremenu u budućnosti.

editorial-art-for-web-1127-1447967282Džihadisti su takođe podijeljeni u dvije grupe, danas uglavnom identifikovane sa al-Kaidom (AK) i Islamskom državom (ID). Ova podijeljena vizija može biti veoma zbunjujuća onima izvan nje. Pokušaću da pojednostavim taj sukoba sa nekoliko kontrasta između ove dvije grupe.

  • 1) AK je osnovana od strane bogatih intelektualaca, koji su zadobili zapadno obrazovanje; ID privlači jednostavne, neobrazovane vjernike, uključujući i one najgore sa ulice.
  • 2) AK ne teži da kontroliše teritoriju i ne nudi društvene usluge. Ona pokušava da utiče na političku stvarnost propagandom i spektakulranim terorističkim napadima. ID vidi teritoriju kao ključnu i društvene usluge na toj teritoriji su centralni dio njihove agende.
  • 3) AK je usmjerena ka savremenim političkim problemima, njihove vođe su često skroz svjetovni i prozapadno orjentisani u ideji i ponašanju. ID slijedi veoma drevnu vjersku viziju: pomoći Bogu u uspostavljanju teokratske države.
  • 4) Za AK apokalipsa je u budućnosti, za ID ona je prisutna sad.
  • 5) AK je ekstremno tajnovita i nepredvidiva; ID je veoma otvorena po pitanju svojih planova za sadašnjost i budućnost.
  • 6) AK je skoro nemoguće iskorijeniti jer su njeni akteri skriveni i nepoznati; ID, sa druge strane, mora imati teritoriju da bi preživjela. Dok ID može postojati skriveno, ako je islamska država poražena, njen osnovni poziv je u sposobnosti da stvori takvu državu, suprotnu postojećoj kulturi.

Kao rezultat ovih razlika, ID se često nalazi u sukobu sa različitim pokretima povezanim sa AK (kao što je Džabet Nusra u Siriji i AK u Arabiji i Jemenu)

Prethodni tekstovi na istu tematiku:
Islamska država i korijeni radikalnog islama – 1. dio
Islamska država i korijeni radikalnog islama – 2. dio
Islamska država i korijeni radikalnog islama – 3. dio
Islamska država i korijeni radikalnog islama – 4. dio